Iz vremenske distance od trideset godina, od 1977. kada je Gustav Krklec napustio zemaljsku  tamnicu vremena, naviru uspomene i sjećanja na pjesnika i dragog čovjeka s kojim sam imao zadovoljstvo surađivati, a dosta godina čuvam njegovu književnu ostavštinu.

    Od njegovih školskih dana u varaždinskoj gimnaziji koje je duhovito opisao u Varaždinskom karišiku i mladenačkih pustolovina u demonstracijama protiv zloglasnog bana Cuvaja, Krkleca za Varaždin vezuje predstava Gradskog kazališta koje je 4. veljače 1920. izvelo njegovu "rapsodiju u tri dijela" Grobnica. Radnja se događa u staroj kuriji Brezje, u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja. Redatelj predstave i glavnu ulogu - posjednika Martina Streleca, preuzeo je August Cilić, a ulogu Olge igrala je Ančica Mitrović, oba umjetnika koji su postali legende hrvatskog glumišta.

    Sjećam se ranog proljeća 1973. godine, kada sam ga dočekao na autobusnom kolodvoru, a do početka književne večeri otišli smo na kavu u Hotel "Turist". Te se večeri  prisjećao Varaždina s početka stoljeća kada su polja "kuruze" dopirala blizu glavnih ulica i svojih gimnazijskih nestašluka.

    U Varaždinu je 7. lipnja 1974. svečano proslavljena 75. obljetnica rođenja Gustava Krkleca, uz sudjelovanje slavljenika i brojnih književnika: Jure Kaštelana, Jože Horvata, Branka Ćopića, Desanke Maksimović, Danka Oblaka, Fadila Hadžića i drugih. Bilo je nezaboravno i dirljivo u Varteksovim goricama, na svečanosti u Kazalištu, razgledavanju farme "Koke"...

    Svojedobno sam ga zamolio za dopuštenje da se u prvom godištu Ivanečkog kalendara 74 objavi nekoliko njegovih pjesama - što     je rado odobrio, uz obećanje da će ubrzo napisati i satiričnu pjesmu Kako lumpuju ivanečki fiškali, o čemu mi je ubrzo pokazao i skicu rukopisa. No, dovršenje ove satire koja se temelji na istinitom događanju spriječile su brojne obveze i narušeno zdravlje. Otputovao je za svojom nebeskom srebrnom cestom 30. listopada 1977.

    Od 1980. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici "Metel Ožegović" Varaždin pohranjena je Krklecova cjelokupna ostavština u kojoj se čuva 6.110 knjiga i časopisa, rukopisi, pisma književnika, fotografije, osobni dokumenti, radni stol i pokloni. Sačuvana su brojna pisma književnika, a naročito su zanimljiva pisma A.B. Šimića i Tina Ujevića. Dobriša Cesarić i Dragutin Tadijanović redovito su se dopisivali s Gustavom Krklecom, o čemu svjedoče pisma, razglednice i prijateljske posvete  pjesama, koje su ubrzo postale antologijske vrijednosti. U raritetima zbirke je i dopisnica oblikovana u ateljeu Pabla Picassa sa potpisima književnika Ernesta Hemingwaya, Johna Dos Passosa i Ludwiga Renna, odaslana iz Madrida 1. svibnja 1937. godine.

    U jesen 1981. godine uz sudjelovanje prof. Jože Skoka, kritičara Dalibora Cvitana, Želimira Stublije, Darjana Zadravca i Gorana Babića održan je u našoj Gradskoj knjižnici  okrugli stol o stvaralaštvu Gustava Krkleca uz proglašenje rezultata pjesničkog natječaja "Srebrna cesta".

    Briga za stvaralaštvo i ostavštinu Gustava Krkleca trajna je obveza varaždinske gradske knjižnice. S tom željom oblikovane su i naše nove web stranice na kojima virtualno predstavljamo život i stvaranje nezaboravnog Gustla.